Asia e le susuga Freddy fanau Samoa o loo i galuega faavaitaimi i Ausetalia

SHARE NOW

E le se taimi muamua lea, ma e le o se tami mulimuli foi, ua asia ai e le susuga i le Faafeagaiga ia Rev. Dr. Freddy Sooalo ma le Ekalesia a le Iesu le Maatulimanu i Melepone, Ausetalia, alo ma fanau malaga atu i galuega faavaitaimi i Ausetalia.

O le aso Toonai na te’a nei, na ãsia ai e le susuga i le Faafeagaiga ma le Ekalesia, le apitaga o loo nonofo ai se vaega o alo Tamaita’i, o le aumalaga faavaitaimi, faatoa lua masina talu ona toai taunuu atu i  Ausetalia, i lalo o polokalama o galuega faavaitaimi.

O nei alo o loo galulue i se fale fasi manu, i le itu i mãutu i sasae o le Setete o Vitoria.

O le ‘auga ma le faamoemoe pei ona saunoa i ai le susuga i le faafeagaiga Sooalo,

1. O le toe faamanatu, ma faamalosiau lea o le Upu a le Atua, ina ia faataua i alo ma fanau ua sao atu i galuega faavaitaimi, o le manuia o le tagata o loo i le Atua

2. Faafetaia le Atua i avanoa, i galuega faavaitami, o loo fai paaga ai malo e lua ia Ausetalia ma Samoa, i le atina’eina o tamaoaiga o atunuu e lua, e saili manuia atu ai e faigaluega i totonu o Ausetalia.

O le ofi atu ai o fanau a Samoa i nei avanoa, o loo fesoasoani tele, i le faafitauli o loo feagai ma faatoaga, ma le tele o fale faigaluega i Ausetali, i le leai ai, o ni tagata faigaluega, e faatino ina le tele o galuega moomia.

Faailoa e le susuga ia Rev. Dr. Freddy Sooalo,: “o Ausetalia, o loo tumau pea lo latou popolega i le tulaga o le toatele o lona faitauaofai, (population) ua amata ona  agai atu i le mãtutua ai o tausaga o le soifua (Ageing Population), faatusatusa i le aofaiga o tupulaga talavou, e faamomoe i ai galuega mamafa, ma le tele.

O le faitau aofai o i latou ua kolosi le laina o tausaga e tatau ai ona litaea (retire), ua le toe gafatia le toe faatino ai o ni galuega tau fai faatoaga, fasi manu, gaosia o oloa, ma le tele  o nisi o galuega, e faaauau ai le atina’eina o le tamaoaiga (economy growth), i totonu o le Malo tele o Ausetalia, ua silia lea ma le  4.1 miliona.

 

O le toatele o tagata, ua amata vave ave a latou litaea, i le atoa ai o le 56 o tausaga o le matua (early retirement) 140,000 tagata faaopopo na litaea i le 2020, i le ausia ai o le 64 tausaga o le soifua, e tusa ma faamaumauga

O pine faamau o faamaumauga nei, ua manino ai nisi o mafuaga e auvasa mamao mai ai Ausetalia i Samoa nei, ma nisi o atumotu o le pasefika, pulega o fale faigaluea i totonu o Ausetalia, i le tau saili atu ai o ni tagata faigaluega mo latou fale faigaluega i Ausetalia.

Faailoa foi se finagalo o le susuga ia Sooalo, e le o fale faigaluega uma i totonu o Ausetalia, o loo lelei le vaaia tagata faigaluega mai Samoa o loo malaga atu i galuega faavaitaimi, o le ala lea, ua o latou asa  ai maila e fia o ala tele vavave uia,  faatasi ma le aufaigaluega totofi a le Atua, faletua, nofoãtoo o le tino o Keriso, e faaauau le latou misiona fesoasoani (reach out mission), mo alo o Samoa, a o se sao foi lea i le tapuaiga i susuga i Faafeagaiga i soo se fata, a o matua, aiga, ma le atunuu pele o Samoa o loo tau fai tatalo, mo le saogalemu ma le manuia o ana tama fanau.

Saunoa Rev Sooalo, i tatou talafou, …”e fai le tino o le Alofa”, …o la le Aposetolo a Paulo i le Ekalesia i Koronito.. “Afai ou te tautala i gagana a tagata ma agelu, ae leai se alofa, o tatou lava o sumepalo tagitagi”

Toatele e tautatala e alolofa, peitai, e noa ma se faatinoga, o le ala lea ua tula’i ai Susuga i Faafeagaiga, Tamã ma Tinã, alo ma fanau o le tino o Keriso, I Ausetalia e faatino le moni o le alofa faa le Atua, mo   fanau a Samoa o loo autovaa atu i galuega faavaitaimi i Ausetalia, ma o se faamanatu sili foi lea i ala o auaunaga, i lo tatou ‘aga atu ai i le faamanatuina o le Eseta, ina ia manatua pea le alofa o Iesu, na ia mua’i alofa mai ai i ai tatou, e ao, ona toe faatinoina atu lenei alofa.

Fautua foi le Faifeau, mo fanau ua atovaa atu i Ausetalia,

1. ia ‘aua nei fagaloina le Atua, ina ua maua tupe, ma galuega lelei, a ia aveavea’i ai, ona toe iloa ona faafetai atu i le Alii, na afua ai ia manuia.

2. faailoa, ma tausisia le amio pulea lelei,

3. tausi i le faaaloalo ua masani ai le Samoa, ma le ‘ava fatafata,

4. ae ia ‘aua nei galo ona alolofa mai i Matua, aiga, toalua ma fanau, na mafua ai o tuua mafutaga, ae saili manuia atu i Ausetalia.

O le naunautaiga o le susuga i le feagaiga ma le Ekalesia, ia ‘aua nei viia ai se tagata, i le agaga mamã, ua faaosofia ai le Agaga Paia o le Alii, nei fesoasoani, o loo latou faatinoina ai lenei misiona alofa, ia maualuga ai le viiaga o le Atua, saogalemu, ma manuia fanau uma a Samoa, o loo autovaa atu i Ausetalia