Tala tuliloa, mai Niusila ma le sitiseni o tagata Samoa, lea ua toe tolu vaiaso o totoe , mo tagata Samoa e faaulu atu ai o latou finagalo , tusitusia pe tuufofoga foi, i le taitaifono o le soakomiti a le Palemene o Niusila, Governnace & Adminstration committee, e tusa ma le tulafono taufa’aofi, le Restoring Citizenship Removed By Citizenship (Western Samoa) Act 1982 Bill.
Ua maea le tolaulauga muamua o le pili taufa’aofi lenei ma na lagolagoina e vaega fa’aupufai o le Green Party, Labour Party, Te Pati Maori, New Zealand First Party ma le ACT Party, vagana ai le National Party na teena le pili.
O lea la ua see atu nei i le iloiloga a le so’akomiti a le Palemene (Governance & Administration Committee) mo sana iloiloga ma se ripoti a o le i faia le tolaulauga lua.
O Aso Faraile 3 o Me na valaau ai le feiloaiga taua i le Fale o Samoa i Mangere ,ma avanoa i soo se Samoa mai ekalesia, mafutaga, faálapotopotoga ma tagata taitoatasi e le gata i Niu Sila ae soo se vaega o le lalolagi.
Ma molimauina le avatu o le lagolago a le taitai o le Green Party, Hon. Marama Davidson faápea faipule ia Ricardo Menendez March ma Huhana Lyndon.
O le lagolagosua a le malo o Samoa, ma lana faigamalo , ale FAST e ala i lona Konesula o Samoa i Aukilani le afioga ia Afemata Palusalue Faápo II.
Ma saunoa ai le Susuga a Teleiai Edwin Puni, Taitaifono Pacific Leadership Forum, o lana telefoni, Mobile: (021) 618-042 e mafai ona fesootai mo se fesoasoani e fa’amaopopoina finagalo fa’aalia tusitusia pe faaleo foi, ina ia mautinoa e taunuu i le so’akomiti a le Palemene o Niu Sila (Governance & Administration Committee) ae le i taupunia i le aso 31 Me 2024, Mobile: 021 61-042
O le 1982 lea sa aveesea ai fa’afuasei e Niu Sila sitiseni o tagata Samoa sa soifua mai le aso 13 Me 1924 e oo i le aso 1 Ianuary 1949.
Pe ‘a talia ma pasia e le palemene o Niusila le toe faafoi mai sitiseni o matua na soifua ane i le taimi o taua i luga, e ono manuia atu ai ma a latou fanau soifua mai pea.