“Tapenaga e aofia ai le uia ole ala o mea, ile taimi ole fono Atoa a Samoa” Leilua

SHARE NOW

E 11 manupapalagi, o loo amata ai le pa manu a Amerika Samoa, i Upolu, e aofia ai le ono manu na avane mo le faaoso o le malo i Sasa’e ile Atoa o Samoa, ma le lima o isi manu faatasi ai ma mamoe, na faamealofa ane e le Sui Palemia, pei ona talanoa ai le faatonusili o Faatoaga a Amerika Samoa ile maota ole Senate, ma lipotia e le Samoa News ole vaiaso talu ai.

I lena lipoti, e 400eka ole fanua i Togitogia i Falealili, peita’i na agia atugaluga ile Maota o le Senate a Amerika Samoa, talu sa tatau ona ta’u muamua atu ia latou. “O tapenaga nei mo le faaauau ai ona maua taumafa i Amerika Samoa, talu o le 95pasene o ana taumafa e aumai i fafo, 5 pasene mai le lotoifale, ma ose vaega lea ole taumafaiga e siitia le 5pasene ile 10 pasene. Ma ua silafia foi e le USDA le mafuaaga ole ave ole ploketi i Samoa, ona e laititi fanua o Amerika Samoa e fai ai atinae tetele faapea. Na saunoa ai Leilua Solia Mutini ile Senate, ole auga “ia ausia taumafa i totonu o le atunuu i aso uma ma aso e faaletonu ai.”

Ole faatupeina olea plokalame Food Security mo Amerika Samoa, e sau sa’o lava mai le USDA, sa talosagaina e le Faatonusili ile fono na auai atu iai i Uosigitone, aua le lava o taumafa.
I le lipoti lava lea a le Samoa News mai le fono a le Senate, “E $400 miliona ua fa’amatu’u mai e le USDA mo polokalama a Guam, Saipan ma Amerika Samoa.  Ma o lea tupe o le a vaevaeina, e tusa ai ma se iloiloga a le vaega a le USDA lea o lo’o fuafua e taunuu mai i le teritori i le vaiaso muamua o Aperila.

Ma o vaega o le a tagataga’i iai le aumalaga a le USDA< o poloketi a Amerika Samoa (Food Security) lea e aofia ai le pa povi i Samoa ma le tausiga o manu lea o lo o fuafua e faia i Manu’a.

Ae na fa’aalia e Mutini, o lea ua mae’a ona fa’amatu’u atu le tupe a Saipan latou ia, ae na te le o mautinoa po o le a le aofaiga o le tupe ua faamatu’u atu mo Saipan.

Ae na molimau le alii faatonusili, i sona talitonuga, o lo o tele se tupe o totoe mai i le $400 miliona mai i le USDA, e gafatia ai fuafuaga a Amerika Samoa.”

Peita’i i tatou sailiga, na tali mai ai le Susuga Solia Mutini, oni tapenapenaga ua faia, ae e aofia ai le uia o le ala o mea, ae faatali ile Atoa o Samoa ile masina o Me.

Na tatou fesiligia foi le afioga ile sui Palemia, i povi, o ta’ua ai lona sao, ma tali mai Tuala, e nate lei avea ni povi ia Amerika Samoa.

Ma na saunoa foi le Palemia, Fiame Naomi Mataafa, e leo iai sona silafia ise fanua 400 eka ua ave ia Amerika Samoa.

Peita’i o nisi ia o fuafuaga alualu mamao a le Atoa o Samoa, ae o galuega faapaaga a matagaluega o faifaatoaga, ma faigafaiva a malo e lua, mo taumafa ia lava.

Ole tausaga talu ai na malaga faapitoa ane ai le aufaigaluega ale Matagaluega o faigafaiva mai Upolu  e silia ile 10, i Tutuila, ma le uta o Faisua, faamealofa,  lea ua faafailele ai nei i le aloalo o Fagaalu i Tutuila, ma le faamoemoe e sapalai ane isi figota ile lumana’i e faaola i sami o Amerika Samoa, ia le gata i taumafa ile laueleele, ae o taumafa ile sami e tua iai ona tagatanuu ile lumana’i.